image_pdfimage_print

Odredbama člana 36. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl.glasnik RS“ br. 84/04,…,95/18) propisano je da mesečna osnovica doprinosa ne može biti niža od najniže mesečne osnovice doprinosa.

Prema članu 37. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, najnižu mesečnu osnovicu doprinosa čini iznos od 35% prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji isplaćene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca oktobra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, za koji su objavljeni podaci RZS, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Najniža mesečna osnovica doprinosa, koja je u primeni od 01.01 – 31.12.2019. godine, iznosi 23.921 dinar.

Za sve isplate zarada počev od 01.01.2019. godine, koje se vrše u iznosu nižem od najniže mesečne osnovice doprinosa (23.921), doprinosi za obavezno socijalno osiguranje obračunavaju se i plaćaju na iznos pomenute osnovice.

1. Primena srazmernog iznosa najniže mesečne osnovice doprinosa

Odredbama člana 39. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predviđena je mogućnost primene srazmernog iznosa najniže mesečne osnovice doprinosa u sledećim slučajevima:

kada je period za koji se obračunava doprinos kraći od mesec dana,kada zaposleni radi sa skraćenim radnim vremenom po osnovu invalidnosti u skladu sa rešenjem nadležne organizacije za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ukoliko su u navedenim slučajevima ispunjeni uslovi za primenu najniže mesečne osnovice doprinosa (zaposlenom se isplaćuje niži iznos zarade od srazmernog iznosa najniže osnovice) obračun doprinosa vrši se na srazmeran iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.

Srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa utvrđuje se od najniže mesečne osnovice doprinosa srazmerno broju dana, odnosno broju časova rada u mesecu za koji postoji obaveza obračuna doprinosa.

2. Primena najniže mesečne osnovice doprinosa za zaposlene koji rade nepuno radno vreme

Članom 40. Zakona propisana je primena najniže mesečne osnovice doprinosa za zaposlene koji rade nepuno radno vreme.

Za zaposlenog koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca, a zarada koju ostvaruje je niža od najniže mesečne osnovice doprinosa, osnovica doprinosa je najniža mesečna osnovica doprinosa.

Dakle, prilikom isplate prvog dela zarade zaposlenom koji radi samo kod jednog isplatioca prihoda sa 50% radnog vremena, poresko oslobođenje je srazmerno % radnog angažovanja (50% od 15.300 = 7.650). Osnovica za porez (polje 3.10) je bruto prihod umanjen za neoporezivi iznos od 7.650. Osnovica za doprinose je najniža mesečna osnovica doprinosa.

Prilikom popunjavanja PPP PD prijave, u polju 3.12 – Osnovica doprinosa – unosi se najniža mesečna osnovica doprinosa, jer je ostvarena bruto zarada niža od najniže mesečne osnovice doprinosa.

U MFP.3 se upisuje 50, što predstavlja procenat (%) angažovanja primaoca kod isplatioca u odnosu na puno radno vreme, a u MFP.8 se upisuje oznaka 1 – rad samo kod jednog poslodavca. Polja MFP 1,2,4,11 i 12, kod prve isplate zarade se ne popunjavaju.

Kod narednih /konačne isplate vrši se popunjavanje sledećih polja i to:

– polje 3.7. – broj dana upisuje se ukupan broj dana u obračunskom periodu,

– polje 3.8. – broj sati upisuje se 50% od mesečnog fonda sati u 3.8a – fond sati,

– MFP. 1. – upisuje se ukupan neoporezivi iznos iskorišćen u prethodnoj prijavi za isplatu prvog dela,

– MFP. 2. – upisuje se ukupan iznos osnovice na koju su obračunati doprinosi u prethodnoj prijavi za isplatu prvog dela zarade,

– MFP. 3. – upisuje se 50, što je % angažovanjaprimaoca kod isplatioca u odnosu na puno radno vreme,

– MFP. 4. – upisuje se ukupan prijavljeni iznos zarade u prethodoj prijavi za isplatu prvog dela zarade,

– MFP.11. – upisuje se ukupan neoporezivi iznos iskorišćen u prethodnoj prijavi za isplatu prvog dela zarade,

– MFP.12. – upisuje se ukupan iznos osnovice na koju su obračunati doprinosi u prethodnim prijavama za isti obračunski period.

Za zaposlenog koji radi sa nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac obračunava i plaća doprinose na zaradu koju zaposleni ostvaruje kod tog poslodavca, ako je ta zarada jednaka ili viša od srazmernog iznosa najniže mesečne osnovice doprinosa koji se utvrđuje srazmerno radnom vremenu zaposlenog kod tog tog poslodavca u odnosu na puno radno vreme.

Ako zaposleni radi sa nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca, poslodavac kod kojeg ostvaruje zaradu nižu od srazmernog iznosa najniže mesečne osnovice doprinosa koji se utvrđuje srazmerno radnom vremenu zaposlenog kod tog poslodavca u odnosu na puno radno vreme, obračunava i plaća doprinose na srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.

Skrećemo pažnju da prilikom sastavljanja PPP-PD prijave u delu 3. Podaci o primaocima/fizičkim licima i vrstama prihoda, u polje 3.7. – broj dana, polje 3.8.- broj sati i polje 3.8a – fond sati, obavezno se unose podaci u slučaju isplate dela zarade, odnosno naknade zarade, kao i za konačnu isplatu zarade, za obračunski period primaocu prihoda koji:

– nije radio pun mesec u obračunskom periodu,

– radi sa nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca i tako ostvaruje puno radno vreme,

-radi sa nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca, a ne ostvaruje puno radno vreme.

 

Naime, pravilo je da svaki od poslodavaca podnosi pojedinačnu poresku prijavu (PPP-PD) tako što:

– MFP 3 – upisuje se procenat angažovanja zaposlenog kod poslodavca,

– MFP 8 se ne popunjava jer zaposleni radi kod više poslodavaca,

– Polja 3.7. – broj dana, 3.8. – broj sati i 3.8a – fond sati se mogu popuniti, a obračun se tada vrši srazmerno broju sati rada u odnosu na mesečni fond sati.

– ako nije unet podatak u polje 3.7. – broj dana, 3.8. – broj sati i 3.8a. – fond sati, a unet je podatak u MFP 3, obračun neoporezivog iznosa je srazmeran procentu angažovanja primaoca prihoda kod poslodavca, obračun osnovice doprinosa je srazmeran procentu angažovanja primaoca prihoda kod poslodavca,

– ako nije unet broj sati u polju 3.8. – fond sati, poresko oslobođenje je srazmerno procentu radnog angažovanja (50% *15.300=7.650),

– ako su uneta oba podatka, prioritet ima podatak iz polja 3.8. – broj sati u odnosu na podatak iz MFP 3,

– kod prve isplate zarade, MFP 1,2,4,11, i 12. se ne pounjavaju.

3. Primanja na koja se ne primenjuje najniža mesečna osnovica

Odredbama člana 36. stav 3. Zakona propisano je da se najniža mesečna osnovica doprinosa ne primenjuje kod obračuna i plaćanja doprinosa na osnovice iz člana 17. do 21. i člana 28. i 35b ovog zakona. To su između ostalog, sledeća primanja:

– naknada zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta u skladu sa zakonom koji uređuje finansijsku podršku porodici sa decom, kao i za isplatioce naknade je iznos naknade zarade,

– naknade zarade po osnovu privremene sprečenosti za rad iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom, kao i za isplatioce naknade je iznos naknade zarade,

– ugovorena naknada kod koje je osnovica doprinosa oporezivi prihod od ugovorene naknade u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana.

4. Primena najniže mesečne osnovice prilikom plaćanja doprinosa bez isplate zarada i prilikom isplate zarade u delovima

Prema odredbi člana 51. stav 3. Zakona, u slučaju da poslodavac ne isplati zaradu do poslednjeg dana u tekućem mesecu za prethodni mesec, dužan je da najkasnije do tog roka obračuna i uplati doprinose za prethodni mesec na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa.

Napominjemo da prilikom obračuna doprinosa na najnižu mesečnu osnovicu u poreskoj prijavi PPP PD u polju 3.6.kao oznaku vrste prihoda (OVP) koristite 109, gde je osnovica doprinosa najniža mesečna osnovica doprinosa u skladu sa članom 51. stav 3. i članom 52. Zakona o doprinosima.

U ovom slučaju poslodavac ima obavezu da prilikom isplate za odgovarajući mesec, plati razliku između plaćenog iznosa doprinosa na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa i iznosa doprinosa obračunatog na zaradu koju isplaćuje.

Takođe, ako se zarada isplaćuje u delovima, shodno odredbi 52. Zakona, a prvi deo zarade je manji od najniže mesečne osnovice doprinosa, poslodavac je dužan da prilikom isplate prvog dela zarade, obračuna i plati doprinose na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa.

U vezi sa tim, kod isplate zarade u delovima za puno radno vreme za isti obračunski period, treba obratiti pažnju na sledeće:

prilikom popunjavanja poreske prijave PPP PD kod prvog dela isplate:

– bruto prihod je umanjen za neoporezivi iznos, a ako je manji od neoporezivog iznosa, osnovica za porez je nula (0) dinara,

– kada je bruto prihod niži od najniže mesečne osnovice doprinosa, osnovica doprinosa je najniža mesečna osnovica doprinosa.

– MFP 1.,2.,4.,11. i 12. se ne popunjavaju kod prve isplate u obračunskom periodu.

prilikom popunjavanja poreske prijave PPP PD kod drugog dela isplate:

– bruto prihod umanjen je za preostali neoporezivi iznos,

– osnovica doprinosa (zbir bruto prihoda iz prvog i drugog dela isplate) umanjuje se za iznos osnovice na koju su obračunati doprinosi kod prve isplate

– MFP 1 – upisuje se ukupan neoporezivi iznos iskorišćen u prethodnoj prijavi pod istom šifrom vrste prihoda -MFP 2 – upisuje se ukupan iznos osnovice na koju su obračunati doprinosi u prethodnoj prijavi pod istom šifrom vrste prihoda -MFP 4 – upisuje se ukupan prethodno prijavljeni iznos zarade pod istom šifrom prihoda

– MFP 11 – upisuje se ukupan neoporezivi iznos iskorišćen u prethodnoj prijavi pod svim šiframa vrste prihoda

– MFP 12 – upisuje se ukupan iznos osnovice na koju su obračunati doprinosi u prethodnim prijavama pod svim šiframa vrste prihoda.

prilikom popunjavanja poreske prijave PPP PD kod konačne isplate:

– MFP 1 – MFP 12 popunjavaju se na način kako je obrazloženo za prethodnu isplatu dela zarade.